ZPP i zaštita okoliša


Gdje smo sa ZPP i zaštitom okoliša?

Udruženja organskih i biodinamičkih poljoprivrednika, ekoloških (FAI, LIP, WWF, Italia Nostra, Pro Natura) i talijanskog društva za pejzažnu ekologiju poslali su ministru poljoprivrede, vijećniku regije Puglia kao predstavnika konferencije regija na temu poljoprivrede i parlamentarcima poljoprivrednih odbora Komore i Senata i Europskog parlamenta otvoreno pismo u kojem izražavaju svoju zabrinutost zbog napretka rasprave o reformi ZPP-a.

Dok se u Rio de Janeiru održava svjetski samit posvećen zelenoj ekonomiji, reforma zajedničke poljoprivredne politike za period 2014.-2020. Riskira nam evropsku poljoprivredu koja je neodrživa za klimu i okoliš.

Indikacije Europskog vijeća za poljoprivredu prije nekoliko mjeseci predviđale su drastično smanjenje primjene ozelenjavanja, odnosno skupa kompatibilnih poljoprivrednih praksi koje se smatraju potrebnima za osiguranje zaštite i očuvanja biološke raznolikosti, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite kvaliteta hrane.

Ova bi praksa zapravo trebala predstavljati dodatni ekonomski bonus od 30% u odnosu na osnovni bonus za vrle kompanije koje su protagonisti agro-okoliša.

Na taj bi način ozelenjavanje konačno uvelo ekonomsko priznanje izravno povezano sa ekološkim uslugama koje se pružaju radi zaštite krajolika, smanjenja zagađenja pesticidima i nitratima, povećane sposobnosti prilagođavanja prirodnim katastrofama uslijed klimatskih promjena.

Trenutni prijedlozi Europskog vijeća koje je podržala talijanska vlada pod pritiskom glavnih poljoprivrednih organizacija, farmi ispod 10 ha, što u Italiji iznosi 25% UAA, što odgovara gotovo 3 miliona ha, odnosno 80% ukupnih poljoprivrednih gazdinstava, ne moraju se pridržavati pravila ozelenjavanja.

Trenutni prijedlozi Europskog vijeća koje je podržala talijanska vlada pod pritiskom glavnih poljoprivrednih organizacija, farmi ispod 10 ha, što u Italiji iznosi 25% UAA, što odgovara gotovo 3 miliona ha, odnosno 80% ukupnih poljoprivrednih gazdinstava, ne moraju se pridržavati pravila ozelenjavanja.

Nadalje, ako se, na osnovu trenutnih prijedloga, izuzmu svi usjevi drveća, uključujući intenzivne voćnjake u Trentinu ili dolini rijeke Pad, tada će od poljoprivrede malo toga ostati namijenjeno najvažnijoj komponenti okoliša reforme ZPP-a.

Nadalje, ako je među raznim trenutnim prijedlozima za reformu odlučeno da se izuzmu farme do 15 ha poljoprivrednih površina UAA koje se koriste za plodored, dodavanjem obje isključenja oko 90% talijanskih farmi ostavilo bi van zaštite okoliša. Konačno, ako je kriterij rotacije vezan samo za 2 naizmjenična usjeva odobren i za farme površine manje od 50 ha UAA, samo oko 4% od ukupnog broja farmi koje bi se mogle obvezati na premiju za aplikaciju mjera ozelenjavanja i dalje ostaje.

Što se tiče zelenih plaćanja, kompanije koje sudjeluju u nacionalnim ili regionalnim shemama certificiranja zaštite okoliša i one koje već primjenjuju poljoprivredno-ekološke mjere predviđene drugim stupom također imaju pravo na pomoć.

Što se tiče diverzifikacije, farme čija je površina obradivog zemljišta između 5 i 20 hektara morat će na toj površini držati 2 različita usjeva, od kojih nijedan neće morati pokriti manje od 10% površine. Za farme obradive površine veće od 20 hektara, diverzifikacija se mora obaviti sa 3 usjeva. U ovom slučaju, glavna kultura ne može pokriti više od 70% površine, a dvije najvažnije, zajedno, ne više od 95%, više od 50 hektara, ali za koje više od 80% prihvatljive površine gazdinstva pokrivena je trajnim livadama, povijesnim pašnjacima ili trajnim nasadima. Na trajnom dijelu travnjaka, glavna promjena odnosi se na uključivanje povijesnih travnjaka u standard.

Obaveze koje se odnose na područja sa ekološkim fokusom ograničene su samo na farme čija je prihvatljiva površina veća od 20 hektara. Procenat površina koje će se dodijeliti ovim površinama smanjuje se sa 7 na 5% samo u slučaju kolektivnog zalaganja grupe proizvođača na susjednim površinama. Područja pokrivena usjevima koji vežu dušik izuzeta su iz obaveze i da, predlaže se da se trajni nasadi (maslinici, vinogradi ili voćnjaci) povezani sa agronomskom praksom očuvanja i obrane tla izuzmu od primjene prakse koja se odnosi na područja ekološki interes i stoga se smatraju "zelenim".

Ekonomska kriza pogađa poljoprivredu koja je već obilno pogođena dubokom sektorskom krizom. Podaci poljoprivrednog popisa, koji u Italiji pokazuju gubitak 32,2% preduzeća za 10 godina (- 25% u Evropi), kombinovani su sa raznim analizama posvećenim sektoru koji pokazuju pad od 25,3% u godinama 2008- 2009. dohodak poljoprivrednih preduzeća (-12,2% u Evropi) oporavio se samo minimalno u 2010. godini.

Današnja poljoprivredna kriza vrhunac je razvojnog modela koji više nije održiv i koji u poljoprivrednim i prehrambenim sistemima vidi sektore u kojima eksplodiraju kontradikcije takvog razvojnog modela. Međutim, mora se snažno naglasiti da je poljoprivreda sektor koji je više od ostalih već provodio inovativne aktivnosti za izgradnju modela proizvodnje i potrošnje zasnovan na naprednoj viziji održivosti koja može garantirati ekonomsku efikasnost, socijalnu jednakost i zaštitu na istovremeno i unapređenje prirodnih resursa i pejzaža. Ono što proizlazi iz analize sektora je dokaz da je ono što je najbolje na ekološkom nivou ujedno i najbolje na agronomskom i ekonomskom i socijalnom nivou i da je strateški pravac naznačen trenutnim scenarijima da cilj ima budućnost na odlučujući način o diverzifikaciji, održivosti i multifunkcionalnosti. Strukturna kriza u koju smo uronjeni zahtijeva davanje apsolutnog prioriteta u korištenju javnih resursa javnim ciljevima kao što su zaštita okoliša i zapošljavanje.

Snažna struktura multifunkcionalnih, radno intenzivnih preduzeća najbolji je način za postizanje ovog cilja. Farme koje su najbolje u stanju izdržati utjecaj krize su raznolike, multifunkcionalne kompanije koje provode inovativne aktivnosti za izgradnju modela proizvodnje i potrošnje zasnovane na održivosti okoliša. Suočeni smo s makroskopskom kontradikcijom: kompanije koje imaju podršku iz ZPP-a nemaju ekonomsku budućnost, a kompanije koje mogu imati budućnost nemaju podršku. Reforma ZPP-a za period 2014. - 2020., o kojoj se raspravlja u Europskom parlamentu, mora se pozabaviti ovim paradoksom.

S obzirom na taj ruralni razvoj, koji je postao 2. stub zajedničke poljoprivredne politike, nekoliko puta je reformiran s ciljem poboljšanja konkurentnosti poljoprivrede, jačanja veza između primarne djelatnosti i okoliša, poboljšanja kvaliteta života u ruralnim područjima i poticanja diverzifikacije ekonomije u zajednicama i da zajedno sa tržišnim mjerama (1. stub) ruralni razvoj postao je bitna komponenta evropskog poljoprivrednog modela.

Reforma iz 2003. samo je potvrdila svoju ključnu ulogu u okviru nove ZPP-a. Njegov glavni cilj je stvoriti koherentan i održiv okvir za zaštitu budućnosti ruralnih područja, zasnovan posebno na multifunkcionalnosti poljoprivrede, tj. Njegovoj sposobnosti da pruži niz usluga koje nadilaze jednostavnu proizvodnju prehrambenih proizvoda, i o kapacitetu ruralne ekonomije da stvori nove izvore prihoda i zaposlenja, istovremeno štiteći kulturu, životnu sredinu i nasljeđe ruralnog svijeta.

Što se tiče prvog stupa ZPP-a i nevezane pomoći, potrebno je krenuti ka rješenjima koja omogućavaju naknadu za proizvodnju javnih dobara s jasnim ciljevima vezanim za sigurnost i suverenitet hrane, ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama, zaštiti funkcija ekosistema., zaštite prirodnih resursa (vode, tla, itd.), sigurnosti teritorija, stvaranja mogućnosti za zapošljavanje i jačanja socijalnog tkiva ruralnih područja. Što se tiče drugog stupa ZPP-a, temeljna referenca mora biti provođenje individualnih i kolektivnih strategija za diverzifikaciju proizvodnje, tržišta, funkcija, integriranje proizvodnje privatnih dobara sa proizvodnjom javnih dobara za obnovljenu održivu lokalnu ekonomiju kroz nova integracija poljoprivrede i društva.

Dr. Antonella Di Matteo


Klima i okoliš u ZPP nakon 2020

Borba protiv klimatskih promjena i dalje će biti jedan od strateških ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2020. godine, kao što proizlazi iz prijedloga reforme koji je Europska komisija predstavila u junu 2018. godine, i imat će višu razinu ambicije također u razmatranju ciljeva i obaveza koje je Europska unija preuzela na međunarodnoj razini, kako Pariškim sporazumom (COP 21), tako i u kontekstu strategije za klimu i energiju 2030. godine.


Zeleni dogovor: uloga nove ZPP 2021-2027 u ekološkoj tranziciji poljoprivrede

Zeleni posao koji je pokrenula nova Europska komisija predviđa ulaganja od 1 bilijun eura u narednih deset godina, od kojih je 25 posto predodređeno da postignu cilj klimatske neutralnosti do 2050. Vijesti također o ZPP 2020 - 2027 koju će posebnu pažnju posvetiti borbi protiv klimatskih promjena, promociji energetske efikasnosti, zaštiti okoliša i proizvodnji energije iz poljoprivredne i šumske biomase.

Prijedlog Evropske komisije za novi ZPP nakon 2020. godine iznosi 365 milijardi eura, što odgovara 28,5 posto ukupnog budžeta Unije za period 2021. - 2027. godine. Italija bi trebala dobiti ukupno 36,3 milijarde eura, uz smanjenje od oko 15 posto u odnosu na više od 41 milijardu prethodne CAP 2014-2020. Ovo su podaci predstavljeni na konferenciji "CAP post 2020: Ka nacionalnom strateškom planu", promovirana od strane udruženja Koalicija #CambiamoAgricoltura, koji se održao prošlog januara u Rimu, u Spazio Europa, sjedištu predstavništva Evropske komisije u Italiji. Podaci koji su se pojavili pokazuju temeljnu ulogu poljoprivrede za dobrobit i budućnost Unije (vidi s tim u vezi ono što je rečeno na Interparlamentarnoj konferenciji "Uloga parlamenata u budućnosti hrane i poljoprivrede", Zagreb, 22. i 23. novembra) 2018) uzimajući u obzir da:

  • EU je jedan od glavnih svjetskih proizvođača prehrambenih proizvoda i garantira sigurnost hrane za preko 500 miliona europskih građana
  • Poljoprivrednici iz EU prvi su čuvari prirodnog okoliša jer se brinu o resursima tla, vode, zraka i biodiverzitetu na 48 posto evropskog teritorija (šumari brinu o daljnjih 36 posto)
  • poljoprivredni sektor zapošljava 22 miliona ljudi, dok još 44 miliona radnih mjesta pronalazi prostor u širem prehrambenom sektoru (farme, prerađivačke kompanije i srodne maloprodajne usluge)
  • ruralna područja, u kojima živi oko 55 posto stanovništva EU čvorišta važna područja zapošljavanja, rekreacije i turizma.

Među nacionalnim strateškim planovima na poljoprivrednom planu koje ZPP 2021-2027 namjerava predložiti u narednih godinu dana, nalazimo podršku za Strategija "Farm to Fork", u skladu sa ciljevima sadržanim u Green Deal koji imaju za cilj promociju ekološke tranzicije poljoprivrednog sektora. Posebna pažnja će biti posvećenabiološka poljoprivreda, uzimajući u obzir da sa svojih 175 miliona obrađenih hektara zauzima gotovo 7 posto evropskog poljoprivrednog područja, a također je odgovoran za 10 posto emisija stakleničkih plinova u EU. S tim u vezi, naglašava Izvještaj o anketi FiBL-AMI 2019 (s podacima koji se odnose na 2017. godinu), promet organskih proizvoda u EU premašuje 34 milijarde eura, od čega preko 5 i po milijardi samo u Italiji, gdje je 1,8 miliona hektara zemlje (Nomisma, AssoBio, Opservatorija SANA 2018). Ako uzmemo u obzir da hemijski pesticidi i sintetička gnojiva prema Europskoj agenciji za okoliš dosežu prosječne vrijednosti od 3,8 kilograma po hektaru (u Italiji 5,7 kg / ha), uz ogromne zdravstvene rizike za potrošače, a za okoliš organsku poljoprivredu igra bitnu ulogu u tranziciji koju želi Green Deal. U ovom kontekstu, razmjena znanja i veća pažnja na inovacije postavljeni su kao daljnji poprečni ciljevi ZPP-a u odnosu na tri ključne tačke:

  • promocija pametnog, otpornog i raznolikog poljoprivrednog sektora koji garantuje veću sigurnost hrane
  • ojačati zaštitu okoliša i klimatsko djelovanje i doprinijeti postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva Unije
  • ojačati socio-ekonomsko tkivo ruralnih područja.

Pored tema veće socijalne i ekonomske kohezije ruralnih područja EU, aspekata koji se odnose na dobrobit životinja, zaštitu biološke raznolikosti i prirodnih resursa, konferencija "CAP post 2020" istaknula je temeljnu ulogu koju će CAP post 2020 imati protiv Green Deal, kroz tri glavna cilja koja će se odbiti devet dodatnih specifičnih ciljeva:

  • 1. garantovanje fer prihoda za poljoprivrednike
  • 2. povećati konkurentnost
  • 3. uravnotežiti raspodjelu snage u lancu opskrbe hranom
  • 4. preduzeti mjere za borbu protiv klimatskih promjena
  • 5. zaštititi okoliš
  • 6. zaštititi pejzaž i biološku raznolikost
  • 7. podržati generacijsku promjenu
  • 8. razvijati dinamična ruralna područja
  • 9. zaštititi kvalitetu ishrane i zdravlja.

ZPP nakon 2020. godine takođe sadrži važne vijesti, takođe u pogledu energetske efikasnosti, borbe protiv klimatskih promjena i proizvodnje energije iz poljoprivredne i šumarske biomase, u skladu s jednim od glavnih ciljeva Green Deal, odnosno onaj koji planira postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Posljednji cilj već je potvrdilo 295 zemalja koje su potpisale Pariški sporazum o klimi. Međutim, kako bi zelena revolucija postala ključni cilj EU-a, kako je naglasio potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans na inauguracijskoj konferenciji u Lisabonu, europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu, bit će potrebno da preduzeća i evropskih građana.

Fotografija zaglavlja: Bruxelles, 11.12.2019. COM (2019) 640 final.


Kako bi se uskladio s klimatskim ciljevima, Europski parlament želi vezati poljoprivrednike za prakse koje poštuju klimu i okoliš, u zamjenu za direktno financiranje. Najmanje 30% direktne pomoći (prvi stup ZPP-a) ići će dobrovoljnim ekološkim šemama koje bi na kraju mogle povećati prihod koji primaju i poljoprivrednici. Još 35%, onog iz drugog stupa ZPP-a (planovi ruralnog razvoja), bit će namijenjeno bilo kojoj vrsti mjera povezanih s klimom ili okolišem, dok bi preostalih 30% sredstava trebalo podržati poljoprivrednike u borbi protiv klimu, održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštitu biodiverziteta.

Nacionalne vlade morat će povremeno sastavljati strateške planove koji će biti podvrgavani objektivu Evropske komisije, u kojem će definirati načine na koje namjeravaju ispuniti evropske ciljeve u smislu održivosti. Komisija će morati procijeniti rezultate koje su postigle države, a ne samo njihovu usklađenost sa standardima EU.

Stav koji je usvojio Europski parlament smanjuje godišnja direktna plaćanja poljoprivrednicima iznad 60.000 eura i postavlja gornju granicu na 100.000 eura. Kako bi se zaštitile male farme, najmanje 6% nacionalnih izravnih plaćanja trebalo bi koristiti za potporu malim i srednjim farmama, a države bi trebale imati mogućnost dodijeliti najmanje 2% izdvajanja izravnih plaćanja za podršku mladim poljoprivrednicima.

Europski parlament također je zatražio veću zaštitu poljoprivrednika u slučajevima poteškoća i da se rezerva za krize, predviđena upravo za pomoć poljoprivrednicima u slučaju nestabilnosti cijena ili tržišta, pretvori u ad hoc instrument s vlastitim budžetom. Konačno, hemicikl je tražio da se pojača režim sankcioniranja za one koji nisu u skladu s ciljevima EU, dovodeći iznos sankcija predviđenih protiv država članica koje ne udovoljavaju zahtjevima EU sa 5 na 10% od ukupnog broja plaćanja EU. Okoliš, dobrobit životinja ili kvalitet hrane.


UN Agenda 2030: Mir za čovječanstvo

Izraz mir iz latinskog paktuma, pacere, što znači sporazum, pruža razumijevanje koje nadilazi šematizme koje nameće neoliberalni i homologatski sistem. Dogovor, mir su modeli i metode razumijevanja i komunikacije prije svega u dvoličnosti ljudskog bića, to jest u spolu žene i muškarca, ženskog i muškog roda, a također i na transrodnim, homoseksualnim i transseksualnim putevima, gdje su sporazum i mir i razumijevanje su uvijek oblici otpora i otpornosti na poteškoće koje nameće svakodnevni život. I prije svega, mir i otpornost na brojne probleme, poput hitnih slučajeva i prijetnji, koji se nadvijaju nad čovječanstvom, od straha od pandemija, terora od nuklearnih apokalipsa, do siromaštva i siromaštva koji pogađaju veliki dio čovječanstva, u globalnoj socijalnoj nejednakosti, gdje 1% svjetske populacije posjeduje 99% zajedničkih dobara čovječanstva.

Mir je ekumenska riječ koja ujedinjuje najrazličitije kulture planete, različite populacije, manjine, narode, etničke grupe, sa njihovim pripadajućim kultovima, vjeroispovijestima, vjerama, religijama, koje s agnostičkog gledišta predstavljaju prije bitnu kulturnu činjenicu nego vizija, kulturna, umjesto zauzimanja stava vjerovanja i obožavanja teološki i teoretski gledano. Zapravo, odnos i dijalog između vjera i religija promatramo s fenomenološkog gledišta, proučavajući i klasificirajući pojave, dokaze o činjenicama i događajima dok se manifestiraju kao iskustva u vremenu i prostoru. Razmjenu susreta između kultura smatramo fenomenološkim događajem kao što se događa s modelom Riace. Lokalni model koji postaje globalni, tj. Glokalni, koji se otvara od određenog ka univerzalnom, kao specifična fenomenološka interakcija kultova i kultura u miru, harmoniji, ravnoteži i sporazumu: pakt između ljudi i majke Zemlje. Sa univerzalističkog gledišta, u viziji okolne zemlje i postojećeg, Riace kao sinonim i model mira mogao bi biti dio praktične osnove zajedničkog razvoja između sjevera i juga svijeta radi rješavanja problema veliki problemi, ozbiljni hitni slučajevi i prijetnje, nuklearna energija, globalna socijalna nejednakost i klimatski poremećaji. To su veliki 'virusi' koji zaraze čovječanstvo i našu majku zemlju. Smrtonosni nuklearni lobiji imaju nepravedan svjetski socijalni sistem u kojem milijarda ljudi živi od dva dolara dnevno, a 821 milion je gladno. Migracije su uzrokovane svim tim nejednakostima i glađu, terorizmom, ratom, ekološkim i klimatskim katastrofama i katastrofama i ekonomskim manevrima.

Riace koji se rimuje s mirom uspio je pomiriti sve ove kontradikcije u malom selu i ove viruse i pošasti za cijelo čovječanstvo koje je kćer globalnog sela, majke zemlje koju čovječanstvo mora zaštititi i zaštititi od izumiranja. . Za to koristimo krilaticu Riace je mir. Kao mikrokozmos i topionik ljepote, gdje estetska slika boja, izgleda, lica, muzike, mirisa i okusa proizvodi estetsku ljepotu, ne onu estetsku i samo sebi cilj, već ljepotu boja koja će spasiti svijet. Riace je mir za čovječanstvo.

Agenda UN-a 2030. kao svoj cilj postavlja mir, pravdu i čvrste institucije, odnosno temelje ovog pakta uspostavljenog između muškaraca: mirovni pakt koji je ugrađen u sve zemaljske novine i u ustave i institucije rođene nakon velika trauma Drugog svjetskog rata. Nakon ove velike traume, uz pozitivan skok nade, iz antifašističkog partizanskog otpora, rodile su se velike deklaracije o ljudskim pravima, UN i potonji se noseći s njima za klimu počevši od velikog samita u Rio de Janeiru 1992. godine. I ne zaboravimo TPAN, to je ugovor UN-a koji su u julu 2017. godine u staklenoj palati pokrenule 122 države i civilno društvo organizovane u kampanji za ukidanje nuklearnog oružja. Mogu. Ovaj UN-ov ugovor bio je prekretnica za čovječanstvo i za pacifistički koncept i nenasilni pokret: ključni globalni korak za univerzalno nuklearno razoružanje koji je donio korist svim aktivistima i udruženjima za mir i nuklearno razoružanje koji djeluju u Italiji i širom svijeta Nobelovo priznanje za 2017. godinu Nagrada za mir.

Baveći se pedagogijom sjećanja, pedagogija mira utoliko je hitnija i neophodnija u globaliziranom svijetu koji najmanje uništava i poništava kako bi promovirao najjače i najmoćnije.


Manje zelena ZPP od očekivane

Tri propisa prošla su pod nadzorom Europskog parlamenta s određenim poteškoćama, među intenzivnim tjedan dana glasanja koji su doživjeli čak 1350 amandmana, pokazujući da je Europski parlament vrlo podijeljen na načelima održivosti okoliša koji su trebali karakterizirati reformu Europske unije. ZAP, ali koja umjesto toga nije išla do kraja. Zapravo, dok bi prema tri glavne većinske skupine Europskog parlamenta (Europska pučka stranka, socijalisti i demokrati, Obnovite Europu) nova ZPP 2021.-2027. Bila osmišljena tako da bude usklađena sa Zelenim sporazumom i Pariškim klimatskim sporazumom potpisanim u 2015. Poslanička grupa Zelenih zauzima potpuno drugačije stajalište prema kojem tri najveće skupine u hemiciklu nisu posvetile potrebnu pažnju ulozi poljoprivrednog sektora na klimatske promjene i okoliš. Zeleni su se potrudili do zadnjeg izmijeniti prijedlog, a u paket su uključili i "Strategiju biološke raznolikosti" i strategiju "Farma do rašlja", ističući vezu između poljoprivrednog sektora i zalaganja za održivost, ali nisu uspjeli.


Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kakva je budućnost poljoprivrede?

Reformu su ekolozi definirali kao "smrtnu kaznu za mala preduzeća i okoliš"

2. decembra 2020. 5 min čitanja

Nova reforma ZPP-a odobrena je u oktobru, reforma kojom se povećava poljoprivredna produktivnost i usmjerava prema modelu zelenog dogovora. Ali prema ekolozima, to kažnjava biološku raznolikost i male poljoprivrednike.

Krajem oktobra Evropski parlament odobrio reformu PAC (Poljoprivredna politika zajednice) koji uspostavlja našu budućnost poljoprivreda, orijentirana na model zelenog dogovora, zelenu ekonomsku revoluciju čiji je cilj eliminacija emisije ugljičnog dioksida u 2050. godini.

Prema udruženja za zaštitu životne sredine međutim ova reforma je slaba, stvarna "smrtna kazna za male kompanije i okoliš ". Ekolozi i ljevica gurnuli su masovno odbacivanje reforme ZPP-a, podržani od desnog centra, socijaldemokrata i liberala, koje su predstavljale različite grupe, uključujući Obnovite Evropu koji takođe uključuje francuski Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš Parlamenta EU. Canfin je izjavio da "Parlamentarni prijedlog korak je naprijed jer predviđa da će Europska komisija morati procijeniti usklađenost nacionalnih poljoprivrednih planova s ​​ciljevima Zelenog sporazuma, a posebno sa strategijom "Farma do rašlja" i strategijom za biološku raznolikost”.

Stav potpuno suprotan onom koji su izrazili ekolozi koji vjeruju u ovu novu ZPP "previše u skladu sa zahtjevima primljenim od poljoprivrednici lobiraju i kompanije koje to rade intenzivna poljoprivreda“.

Ali šta je ZPP?Pokrenut 1962. godine, zajednička poljoprivredna politika (CAP) predstavlja blisko razumijevanje između poljoprivrede i društva, između Evrope i njenih poljoprivrednika. Slijedi sljedeće ciljeve:

  • podržati poljoprivrednike i poboljšati poljoprivrednu produktivnost osiguravajući stabilnu opskrbu pristupačnom hranom
  • zaštititi poljoprivrednike iz EU-a kako bi mogli imati razuman životni standard
  • pomoći u rješavanju klimatskih promjena i održivog upravljanja prirodnim resursima
  • očuvanje ruralnih područja i pejzaža širom EU
  • održavati seosku ekonomiju na životu promicanjem zapošljavanja u poljoprivrednom sektoru, u poljoprivredno-prehrambenoj industriji i srodnim sektorima.

ZPP je politika zajednička svim zemljama Evropske unije, kojom se upravlja i finansira na evropskom nivou sredstvima iz budžeta EU ( Izvor Evropska komisija)

Ova reforma otprilike obuhvaća ogroman dio evropskog budžeta jedna trećina od ukupnog broja, sa 387 milijardi eura koji će u tom periodu biti dodijeljeni poljoprivrednoj politici 2021-2027.

Plenarni sastanak Europskog parlamenta odbacio je prijedlog Europske komisije da se smanje subvencije za intenzivnu poljoprivredu i povećaju sredstva za mjere zaštite okoliša, a umjesto njega odobren je sporazum između glavnih parlamentarnih grupa koje rezerviraju za ekološku poljoprivrednu praksu samo 20% sredstava ZPP-a.

Među najštetnijim prijedlozima je odluka da se otkaže cilj rezerviranja najmanje 10% površina za zaštitu biološke raznolikosti na farmama, stvaranjem ribnjaka, živih ograda i malih močvara, i daljeg isušivanja tresetišta, izvor od 25% emisija iz evropskog poljoprivrednog sektora i odluka o ukidanju zabrane oranja i pretvaranju trajnog travnjaka u područja Natura 2000.

Sekunda Greenpeace, “plan koji je odobrio Europski parlament nije u skladu s ciljevima Europskog zelenog sporazuma, niti sa strategijom 'Farma do rašlja', niti sa strategijom biološke raznolikosti objavljenom ranije ove godine". Greenpeace to traži od Evropske komisije „Povucite prijedlog za novi ZPP i započnite od nule sa zakonodavnim postupkom“.

Onaj koji je trebao biti povijesna prilika za promociju ekološke konverzije sektora koji ima neodržive nivoe proizvodnje za okoliš i koji često nije vrlo isplativ za mnoge talijanske poljoprivrednike - piše Greenpeaceje postao još jedan dokaz za snaga industrijskih poljoprivrednih lobija i prioritet koji njihovi interesi imaju za zdravlje ljudi i životnu sredinu. U posljednjih 60 godina, evropska poljoprivredna politika bila je potpuno slijepa za utjecaj poljoprivrede na okoliš i ovom odlukom Parlament EU ne poduzima ništa drugo nego dobrovoljno nastavlja u tom smjeru, zanemarujući upozorenja znanosti o potrebi da se kurs preokrene na boriti se protiv klimatske krize. "

Prema izvještajuEvropska agencija za okoliš (EEA: Europska agencija za okoliš) "Država prirode ", država očuvanje ekosistema prirodno je sve više ugroženo i da te prijetnje uglavnom dolaze iz poljoprivrednih aktivnosti. Mnoge poljoprivredne prakse dovode u opasnost biološku raznolikost jer doprinose smanjenju broja životinjskih i biljnih vrsta koje naseljavaju ekosustave, na primjer kroz krčenje šuma (kako bi se napravilo prostora za nove usjeve i stoku) i drenaža tresetnih močvara.

Poljoprivreda e intenzivna poljoprivreda, kroz promjenu u namjeni zemljišta, doprinose povećanju emisije stakleničkih plinova, jer su šume i tresetišta prirodni bazeni koji mogu apsorbirati ugljični dioksid.

Nadalje, kako je proizašlo iz nedavne studije Greenpeacea o FAO podacima, farme proizvode velike količine stakleničkih plinova, posebno metan (koji proizlazi iz stajskog gnoja i enteričke fermentacije stoke, tj. iz njihove probave) e azotni oksidi zbog upotrebe hemijskih gnojiva (studija Greenpeace).

Očekuje se da će novi ZPP stupiti na snagu 2023. godine, nakon dvije godine prijelazne regulacije, jer će trenutna pravila isteći 31. decembra 2020. Europarlamentarci su glasali na temelju prijedloga bivše Europske komisije koju je predvodio Juncker, kada je povjerenik za poljoprivredu bio Phil Hogan iz Irske, bivši povjerenik trenutnog von der Leyen koledža.

Vidjet ćemo što će se dogoditi do kraja godine i hoće li se čuti kritike onih koji su se protivili direktivama uključenim u novi ZPP.

Zakon o zaštiti okoliša danas i sutra, sa anter card.


Video: Geografija OŠ - Onečišćenje okoliša i mjere zaštite


Prethodni Članak

Park Orechiella - Toskana

Sljedeći Članak

Prizemni pokrivači za jelene - biljke koje prekrivaju jelen Ostavite same